Zapravo više od 1%...
Pod Unixom postoje široko korištene aplikacije za arhiviranje i sažimanje datoteka. tar se koristi za stvaranje arhiva -- kao PKZIP ali bez kompresije. Za novu arhivu:
$ tar -cvf <ime_arhive.tar> <datoteka> [datoteka...]
Za dearhiviranje datoteka:
$ tar -xpvf <ime_arhive.tar> [datoteka...]
Za ispis sadržaja arhive:
$ tar -tf <ime_arhive.tar> | less
Datoteke možete sažeti pomoću compressa, koji je zastario i ne bi ga više trebalo koristiti, ili gzipa:
$ compress <datoteka>
$ gzip <datoteka>
što će proizvesti sažetu datoteku s ekstenzijom .Z (compress) ili .gz (gzip). Ovi programi mogu sažeti samo jednu datoteku odjednom. Za dekompresiju:
$ compress -d <datoteka.Z>
$ gzip -d <datoteka.gz>
RMP.
Tu su i unarj, zip i unzip (PK*ZIP kompatibilni) alati. Datoteke
s ekstenzijom .tar.gz
ili .tgz
(arhivirane tarom, a onda
sažete gzipom) česte su u Unix svijetu kao .ZIP datoteke pod
DOS-om. Ovako ćete ispisati sadržaj .tar.gz
arhive:
$ tar -ztf <datoteka.tar.gz> | less
Najprije: instaliranje paketa rootov je posao. Većina se Linux aplikacija
distribuira u .tar.gz
arhivama, koje obićno sadrže direktorij
imepaketa
s datotekama i/ili poddirektorijima. Najbolje je ove pakete
instalirati iz /usr/local naredbom
# tar -zxf <arhiva.tar.gz>
te zatim pročitati datoteku README
ili INSTALL
. U mnogim slučajevima,
paket se distribuira kao izvorni kod koji morate kompajlirati kako bi dobili
izvršne datoteke; često će biti dovoljno napisati samo make
pa
make install
. Očito, potreban vam je gcc ili g++ kompajler.
Druge arhive treba otpakirati iz /; tako je s Slackware-ovim
.tgz
arhivama. A druge pak arhive sadrže datoteke ali ne i
poddirektorij. Prije instalacije uvijek pogledajte sadržaj arhive.
Distribucije Debian i Red Hat imaju posebne formate arhiva; .deb
i
.rpm
. Drugi postaje sve popularniji; za instalaciju .rpm
paketa napišite
# rpm -i paket.rpm
pritisak na <TAB> kod zadavanja naredbe dopunit
će njeno ime umjesto vas. Na primjer: morate napisati gcc
ovo_je_dugo_ime.c
-- bit će dovoljno i gcc ovo<TAB>
. (Ako
druge datoteke počinju istim znakovima, napišite dovoljno znakova da se
riješi svaka dvojba.)
pritisak na <SHIFT>-<PgUp> (siva tipka) pokazat će zadnjih nekoliko stranica zaslona, ovisno o količini video memorije.
ako more ili cat prikaže binarnu datoteku,
zaslon će završiti pun smeća. Da to sredite, naslijepo napišite
reset
ili ovaj niz znakova: echo CTRL-V ESC c ENTER
.
za konzolu pogledajte dolje; u X-u, kliknite i vucite odabravši tako tekst u xterm prozoru, a zatim pritisnite srednju tipku (ili obje zajedno ako vaš miš ima dvije tipke) za lijepljenje. Tu je i xclipboard (ali samo za tekst); ne dajte se zbuniti njegovom sporošću.
ako ste instalirali gpm, program za miša na konzoli, možete kliknuti i vući kako bi odabrali tekst i desnom tipkom odabrani tekst zalijepiti. Radi i među različitim VC-ima.
kao root pogledajte /var/adm/messages ili /var/log/messages da vidite što vam kernel ima reći, kao i poruke pri dizanju sustava. Zgodna je i naredba dmesg.
Ako se pitate koje će aplikacije zamijeniti vaše stare DOS/Windows programe, preporučam vam posjet glavnim zbirkama Linux softvera: ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux, ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux i ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux. Još jedno izvrsno mjesto je Linux Applications and Utilities Page na http://www.xnet.com/~blatura/linapps.shtml.
Linux može strašno puno stvari koje su pod DOS/Windowsima zapetljane, složene ili nemoguće. Evo kratkog popisa koji će vam dovesti slinu u usta:
podaci.pod
vaša datoteka od više
polja,
$ awk '$2 ~ "abc" {print $1, "\t", $4}' podaci.pod
ispisuje 1. i 4. polje svakog reda u podaci.pod
čije drugo polje
sadrži "abc".
man 5 crontab
.
file <imedatoteke>
reći će vam sto je <imedatoteke>
(ASCII tekst, izvršna, arhiva, itd.);
$ find <direktorij> <izraz>
gdje <izraz> opisuje kriterije za traženje i radnje. Primjeri:
$ find . -type l -exec ls -l {} \;
nalazi sve datoteke koje su simboličke veze i prikazuje na što one
pokazuju.
$ find / -name "*.staro" -ok rm {} \;
nalazi sve datoteke koje odgovaraju uzorku i briše ih, pitajući vas za
dopuštenje.
$ find . -perm +111
nalazi sve datoteke čije su dozvole 111 (izvršne).
$ find . -user root
nalazi sve datoteke koje pripadaju rootu. Ovdje ima još mnogo mogućnosti --
RMP.
$ grep -l "geologija" *.tex
će ispisati datoteke *.tex koje sadrže riječ "geologija".
Varijanta zgrep radi na gzip-anim datotekama. RMP;
^a[^a-m]X{4,}txt$<
odgovara redu koji
počinje s a, kojeg slijedi bilo koji znak između a i m, kojeg slijedi 4 ili
više X, a završava na "txt". Koristite ih u naprednim editorima,
lessu i mnogim drugim aplikacijama. man grep
će vam dati uvod.
script <imetranskripta>
sadržaj ekrana ispisuje u
imetranskripta
dok ne zadate naredbu exit
. Korisno za
otklanjanje grešaka;
uname -a
daje informacije o vašem sustavu;
Susrest ćete se s puno ekstenzija. Isključujući egzotičnije (fontovi, itd.), evo tko-je-tko popisa:
1 ... 8
: man stranice. U nevjerojatnom slučaju da ga nemate, nabavite
man.
arj
: arhiva stvorena pomoću arj.
dvi
: izlazna datoteka TeX-a (pogledajte dalje). xdvi za
prikaz, dvips za pretvaranje u PostScript .ps
datoteku.
gz
: arhiva stvorena pomoću gzip.
info
: info datoteka (alternativa man stranicama). Nabavite info.
lsm
: Linux Software Map datoteka. To je obična ASCII datoteka koja
opisuje paket.
ps
: PostScript datoteka. Za prikaz ili ispis nabavite gs i,
potencijalno, ghostview ili gv.
rpm
: Red Hat paket. Možete ga instalirati na bilo kojem sustavu
koristeći rpm.
taz, tar.Z
: arhiva stvorena pomoću tar i sažeta compressom.
tgz, tar.gz
: arhiva stvorena pomoću tar i sažeta gzipom.
tex
: tekstualna datoteka za TeX, močan sustav izdavaštva. Nabavite
paket tex uključen u mnogim distribucijama; no pazite se NTeX-a, koji
ima pokvarene fontove i dolazi s nekim verzijama Slackwarea.
texi
: texinfo datoteka, iz koje može nastati i TeX i info datoteka
(pogledajte info). Nabavite texinfo.
xbm
, xpm
, xwd
: grafička datoteka. Nabavite xpaint.
Z
: arhiva stvorena s compress.
Ako želite razmjenjivati tekstualne datoteke između DOS/Windowsa i Linuxa, pazite se problema s krajem reda. Pod DOS-om svaki red završava s CR/LF, a pod Linuxom s LF. Ako pokušate uređivati DOS tekstualnu datoteku pod Linuxom, svaki će redak vjerojatno završavati čudnim "M" znakom; Linux tekstualna datoteka pod DOS-om će izgledati kao kilometarski red bez odlomaka. Nekoliko će alata, dos2unix i unix2dos, pretvoriti datoteke.
Ako vaše datoteke sadrže naglašene znakove, napravite ih u Windowsima (pomoću Writea ili Notepada), a ne običnom DOS-u; inače će završiti potpuno zeznute.
Pretvaranje Word ili Word Perfect datoteka u obični tekst složeno je, ali moguće. Trebat će vam jedan od alata s CTAN servera; jedan od njih je ftp.tex.ac.uk. Uzmite paket word2x iz direktorija ftp.tex.ac.uk/pub/tex/tools/, ili pogledajte pakete u direktoriju ftp.tex.ac.uk/pub/tex/support/. Isprobao sam samo word2x i radi prilično dobro.